112IzdvojenoZadar

Otočić Bisaga Mala pored Turnja je devastiran, a sudska presuda leži u nečijoj ladici sedam godina

Otočić Bisaga Mala, u sjeni daleko poznatijeg susjeda Galešnjaka u obliku srca, ne bi nikad došao pod povećalo inspekcijskih službi da prolaznici nisu primijetili devastaciju na pomorskom dobru. Prilikom istrage slučaja, službe s kojima smo komunicirali došle su do zapanjujućih saznanja; ne samo da je na otoku zabranjena gradnja i vlasnik nema apsolutno nikakvu dozvolu niti je smije imati, nego je donešena pravomoćna sudska presuda Upravnog suda prema kojoj mora sve vratiti u prvobitno stanje još 2012. godine. Od tad do danas nije se pomaklo ništa s mrtve točke, pa je Građevinska inspekcija koja je nakon izlaska iz Ministarstva graditeljstva od 1. travnja ove godine pod kišobranom Državnog inspektorata, s novim ljudima ponovno preuzela stvar u svoje ruke. Uz sve je ovo, objekt na otoku  i nakon pravomoćne presude javno oglašavan za iznajmljivanje i to – isključivo strancima.

Za otočić Bisaga Mala vjerojatno niste čuli ako niste jako dobro upoznati s arhipelagom između Turnja na kopnu i obližnjeg otoka Pašmana. Sigurno ste doduše čuli za Galešnjak, u svijetu poznati otok-srce, a Bisaga Mala, koji se nalazi se odmah pored njega i Bisage Velike, ostao je u sjeni poznatog susjeda. Ipak je nevjerojatno da kod tolike posjećenosti i snimki iz zraka, godinama „nije primjećena“ jedna konstanta – devastacija pomorskog dobra.

Čitatelj poslao zabrinjavajuću poruku

– Tip doslovno proširuje mali otočić i uništava obalu nasipanjem. Radi se o otoku Bisaga Mala, 100 m sjeverno od Galešnjaka poznatog srcolikog otoka u Biogradskom arhipelagu. Čovjek doslovno nasipava obalu otoka i širi otok, jer otok je jako mali. Prvi put sam uočio prije cca mjesec dana kada je na otoku bio i bager, ali tada je već veći dio uslikanih radova bio izveden, što znači da to traje duže vrijeme – ispričao nam je čitateljkoji šalje nekoliko fotografija na kojima se vidi građevinski materijal, brdo kamenja, zemlje i devastiran obalni pojas otoka.

 
 
 
 
 
 
 
 
 

Devastacija vidljiva iz Svemira, ali ne i iz općine kojoj otok pripada

I doista, ta priča traje dulje vrijeme. Točnije bar jedno cijelo desetljeće! No idemo redom.

Iz Općine Pašman, gdje administrativno spada otočić, odgovoreno nam je da tamo nije dozvoljena gradnja, nema plana upravljanja koji uključuje gradnju i nisu izdane nikakve koncesije. Tamošnji komunalni redar nam potvrđuje izjavu općinske službenice:

– Ja sam jedini komunalni redar ovdje i nemam nikakve spoznaje o gradnji na Bisagi Maloj – ukratko, nitko ništa nije vidio ni čuo.

Tako je devastacija Bisage Male prikazana na snimkama sa satelita, vidljiva iz Svemira preko  aplikacija Google map i Google Earth, pa i brojnim fotografijama dronova iz zraka, ali nije vidljiva općini kojoj otok pripada.

Nazvali smo Upravni odjel za pomorsko dobro, more i promet Zadarske županije. Pomoćnica pročelnika Ljiljana Peričin jasno kaže:

– Tamo nema nikakve koncesije, to je sigurno. Koncesijsko odobrenje su suncobrani, ležaljke, ambulantna prodaja ili recimo iznajmljivanje skutera, ali nikakvo nasipanje! Da općina to radi nekom ispred kuće, to uopće ne vjerujem! – rezolutna je Peričin koja je slučaj proslijedila Lučkoj kapetaniji. Oni pak trebaju napraviti izvid na terenu.

Lučki kapetan iz Zadra Alen Rukavina otkriva da su oni na ovom otočiću zapisnik o devastaciji napravili još prije 10 godina. Ljut je što je zapelo u institucijama koje do danas nisu ništa napravile da se stvar na terenu razriješi do kraja:

– U ovom trenutku mi imamo 80 prijava. Nadzor nad Bisagom Malom je obavljen prije više od 10 godina. Nije to ništa novo i to se sve već zna. Sve je prijavljeno građevinskoj inspekciji, a jesu li oni na kraju reagirali? Mi ćemo i opet izići na teren, ali rade li dalje na tome i druga tijela, to treba ispitati – odgovara Rukavina.

Zbog ignoriranja sudske presude, slučaj među prioritetima za rješavanje – bagere pokreće država

Iz Državnog inspektorata pak doznajemo da je ovaj slučaj među prioritetima u rješavanju, pošto su u tijeku koordirani nadzori inspekcija ove institucije na cijeloj jadranskoj obali.

„Nakon provedenog ispitnog postupka doneseno je inspekcijsko rješenje kojim je stranci naređeno uklanjanje građevine. Protiv navedenog rješenja podnesena je žalba drugostupanjskom tijelu, Ministarstvu, te je ista odbijena drugostupanjskim rješenjem. Protiv drugostupanjskog rješenja stranka je podnijela tužbu Upravnom sudu RH koji je 22. kolovoza 2012. godine odbio tužbu protiv drugostupanjskog rješenja.

U narednom razdoblju DIRH će od MGIPU-a preuzeti Ugovor / Okvirni sporazum sklopljen za radove na uklanjanju na području cijele države, kao i sredstva iz proračuna RH za ovu godinu, predviđena za troškove izvršenja. Predmet će biti uvršten u prijedlog izvršenja putem treće osobe, te će se uklanjanju pristupiti nakon potpisivanja navedenoga sporazuma i prilikom slijedećih akcija uklanjanja nezakonito izgrađenih građevina“, stiže odgovor iz Državnog inspektorata uz napomenu da će prema prijavi građevinska inspekcija izvršiti ponovni inspekcijski nadzor. U ovom slučaju vlasniku prijeti i kazna zbog nepoštivanja sudske odluke.

 
 

Otok/pašnjak se nakon pravomoćne presude iznajmljivao za 3500 eura tjedno

I dok jedne službe revno rade svoj posao i službenici se s pravom ljute na selektivnu primjenu zakona, druge ni pred nosom nisu vidjele devastaciju pomorskog dobra, a treće se pokušavaju dogovoriti tko je odgovoran za neizvršavanje pravomoćne odluke suda još od 2012. godine.

Prema izvatku iz zemljišno knjižnog odjela može se doznati da je vlasnik parcele 4765, odnosno otočića Mala Bisaga iz obližnjeg Turnja. Otočić je zaveden kao pašnjak s „poslovnom zgradom“ od 103 četvorna metra. Zajedno sa zgradom je još nedavno (2017. godine) javno oglašen za iznajmljivanje s cijenom od 3500 eura tjedno u punoj sezoni, a vlasnik je u to vrijeme za Slobodnu Dalmaciju naglasio da ne želi izlaziti javno u našim medijima, s obrazloženjem da je najam isključivo za stranu klijentelu.

Jedna od stranica gdje je oglašen najam otoka, zapravo je namijenjena Big game fishingu, primarno je na njemačkom jeziku i vješto skriven oglas nećete naći ako konvencionalno pretražujete stranicu. Zanimljivo je da je ribolov za njemačku klijentelu registriran u Vodicama, a na objavljene telefone nećete doznati informaciju o najmu otoka. Barem ako pričate hrvatski. O tome naime nitko ništa ne zna.

Najam otoka oglašen je i na Njuškalu. U oglasu koji više nije aktivan, sredinom rujna 2017. godine je stajalo:

“Ekskluzivan najam privatnog otoka „Mala bisaga“ koji se nalazi u  Pašmanskom kanalu – pored srcolikog otoka „Galesnjak“.Otok ima površinu od 5000 m2, na otoku je izgrađen objekt od 100 m2. Jedna spavaća soba, kupaonica sa wc-om, dnevni boravak sa kuhinjom. Luksuzno uređeno,… Agencijska provizija u visini 1 mjesečne najamnine + PDV…”

 
 
 
 
 
 

U medijima se provlačila priča i o zemljištu na kopnu, nasuprot otočića, kojeg također u istom oglasu netko stavlja kao prednost gostima otoka:

„Vlasnik također ima kopneno zemljište nasuprot otoku, na kojem se mogu parkirati vozila, a čamac koji je tamo privezan, vodi vas na vaš otok – pet minuta čarobnog putovanja kroz 1,2 km Jadrana“, piše izmešu ostalog u oglasu za najam.

Još 2010. godine hidrograđevna inspekcija izvršila je nadzor nad gradnjom u neposrednoj blizini Jadranske magistrale kod mjesnog groblja u Turnju. Inspektor sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Zadar donio je rješenje da s pomorskog dobra – obale, sjeverozapadno od mjesta Turanj ispred č.z. 1128, 1130 i 1131 k.o. Turanj ukloni kameno-betonske obalne zidove i kameno-zemljani nasipni materijal. Vlasnik je tada tvrdio da tu ne namjerava graditi apartmane, već posaditi masline, a „dušebrižnicima“ je tad u Zadarskom listu poručio da tu nema povrede Zakona o gradnji te da nije napravljena nikakva devastacija prostora niti će je ikada napraviti.

Nema podataka o registriranoj djelatnosti

Porezna uprava nam nije mogla dostaviti podatke o tome je li djelatnost iznajmljivanja objekta/otoka registrirana, odnosno je li plaćen porez.

„Sukladno članku 8. Općeg poreznog zakona Porezno tijelo dužno je kao poreznu tajnu čuvati sve podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku te sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom kojima raspolaže, kao i podatke koje razmjenjuje s drugim državama u poreznim stvarima“, odgovaraju iz Porezne.

No iz turističke inspekcije stiže obavijest da uvidom u dostupnost izvora podataka nisu uspjeli pronaći informacije o navedenom objektu, odnosno je li registrirana djelatnost ili nije.

Presuda godinama stajala u ladici

Za kraj valja još jednom podsjetiti da je ovaj slučaj stajao negdje u ladici čak sedam godina, sve dok Građevinska inspekcija iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja nije prešla u Državni inspektorat. Ostaje otvoreno pitanje: Tko je za to odgovoran?

Iz Državnog inspektorata pak doznajemo da je ovo samo jedan od slučajeva kojim su se u posljednje vrijeme krenuli ozbiljno baviti, kao i da možemo toga uskoro očekivati još. S kakvim rezultatima? Vidjet ćemo rezultate.





Related Articles

Back to top button