Jedino grad Zagreb i Primorsko-goranska županija imaju plaće veće od državnog prosjeka, Dubrovačko-neretvanska je izjednačena s prosjekom, a sve ostale županije su ispod njega. Pokazala je to analiza o raznolikostima i gospodarskim potencijalima koju je izradila Hrvatska gospodarska komora.
Podaci za 2018.
Najnoviji službeni dostupni podaci o neto plaćama su iz 2018. U svim županijama neto plaće su rasle, najviše u Međimurskoj (7,2 posto), Varaždinskoj (5,5) i Krapinsko-zagorskoj županiji (5), dok je najniži rast ostvaren u Virovitičko-podravskoj (2,2), Dubrovačko-neretvanskoj (2,4) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (2,5). Iako su Međimurcima plaće najviše rasle, one su još uvijek za 1800 kuna manje od onih u vodećem Zagrebu (7187 kuna), dok za varaždinskima zaostaju za gotovo 2000 kuna!
Odmah iza Zagreba su Primorsko-goranska (6180) i Dubrovačko-neretvanska (6164), a najniže su plaće u Virovitičko-podravskoj (5047), Bjelovarsko-bilogorskoj (5161) i Varaždinskoj (5199). Gospodarski najjači grad Zagreb, prema posljednjim raspoloživim podacima za 2017., stvara čak 34 posto ukupnog BDP-a Hrvatske i gotovo je četrdeset puta gospodarski snažniji od Ličko-senjske županije, koja stvara tek 0,9 posto BDP-a. Od 2013., kad je Hrvatska postala članica EU, pa sve do 2017. kontinuirano je trajao trend povećanja broja odseljenih u inozemstvo.
U 2018. godini taj je trend u većini županija zaustavljen pa je u toj godini gotovo u svim županijama, osim Krapinsko-zagorske, Međimurske, Zadarske i Istarske, broj odseljenih u inozemstvo bio manji u odnosu na 2017., navode u HGK. No u 2019. ponovno se bilježi trend povećanja broja odseljenih.
Najveći rast stope iseljavanja od čak 39,9 posto imala je Zadarska županija, u kojoj je broj onih koji su otišli porastao s 1370 na 1917, slijedi Istarska sa stopom od 39,4 posto, a na trećem je mjestu Karlovačka županija s 31,8 posto. Najveći pad iseljavanja imale su Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska i Međimurska županija. Kad se gleda BDP po stanovniku, grad Zagreb je u 2017. bio 1,75 puta razvijeniji od prosjeka Hrvatske, a najnerazvijenija, Virovitičko-podravska županija, bila je na 54,2 posto tog prosjeka. To znači da je najrazvijenija regija bila gospodarski 3,2 puta jača od najnerazvijenije.
Strana ulaganja
Uz Zagreb, samo tri su županije u 2017. bile razvijenije od prosjeka Hrvatske. To su Istarska, Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska županija.
– I po ovom parametru dolazi do izražaja niska razina razvijenosti jedne cijele šire regije, odnosno Slavonije. Naime, čak četiri od pet slavonskih županija nalaze se na razini ispod 60 posto prosječne razine razvijenosti RH i zauzimaju četiri posljednja mjesta na ljestvici razvijenosti županija – navode u HGK. U 2019. godini od ukupno 1,22 milijarde izravnih stranih ulaganja petina je ostvarena u gradu Zagrebu.
