Table of Contents
Praznik je rada, dan rezerviran za proslavu čovjekova rada, njegove iskonske potrebe da pridonosi zajednici i širem društvu.
No umjesto bezbrižnog uživanja u „prvomajskom“ folkloru; besplatnom grahu i karanfilima, danas ćemo više no ikada govoriti o zastrašujućoj brojci radno neaktivnih, neplaćenih, potplaćenih i obespravljenih građana.
Tako je nekako Praznik rada u Hrvatskoj posao praznikom nerada – jasnije nezaposlenih, svih onih kojima je van vlastitog izbora i kontrole, oduzeto pravo na smislen i dostojanstven život.
9.514 Zadrana, koliko ih je prema zadnje dostupnim podatcima s kraja ožujka na evidenciji HZZ-a, danas zasigurno nema razloga za veselje. Ipak, ohrabrujuća je vijest da je ta brojka, naspram istog mjeseca lani, smanjena za čak 24,98 posto.
10 posto u ukupnoj brojci nezaposlenih – ljudi s fakultetom
U ukupnoj brojci nezaposlenih 5.187 je žena, te 4.327 muškaraca.
Prema razini obrazovanja na evidenciji je najviše osoba sa završenom srednjom školom u trajanju tri godine – 31,98 posto. Slijede ih oni sa svjedodžbom četverogodišnje škole, kojih je 26,11 posto.
5 i pol posto ukupno nezaposlenih čine osobe sa završenom višom, a 9,49 posto sa završenim fakultetom i magisterijem.
Najviše nezaposlenih od 20. do 34 godine života
Zabrinjavajuća je činjenica da najveći postotak u ukupnoj brojci nezaposlenih evidentiranih osoba, njih 13,51 posto čine mladi između 25. i 29. godine života. Odmah nakon 12,52 posto odnosi se na dobnu skupinu od 20. do 24 godine života. Tridesetogodišnjaci (od 30. do 34 godine života) čine 11,31 posto u ukupnoj brojci nezaposlenih.
