Table of Contents
U vrijeme kada se Hrvatska hvali napretkom u digitalizaciji javne uprave, stanovnici Općine Zemunik Donji suočavaju se s kafkijanskom situacijom: bez ikakve službene obavijesti, algoritam ih je izbrisao iz katastarskih evidencija, a zemljištem koje je desetljećima u posjedu njihovih obitelji upravljaju sada – na papiru – neki njima nepoznati, davno umrli ljudi i njihovi potomci, bivši vlasnici terena.
Redakciji Zadar Newsa obratile su se dvije sestre iz Zadra, T.K. i V.K., (podaci poznati redakciji) koje su početkom prosinca ove godine sasvim slučajno otkrile da su žrtve ovog tehničkog debakla.
"Pripremajući se za prodaju nekoliko poljoprivrednih terena u Smokoviću kojih smo suvlasnici, provjeravajući dokumentaciju iz rješenja o nasljeđivanju nakon naših bake i djeda te roditelja, s obzirom da smo imale zainteresiranog kupca koji je želio okrupniti susjedne parcele, shvatile smo da smo na traženim česticama, navedenim u rješenjima o nasljeđivanju i katastru, izbrisane", kazuju šokirane sestre.
Automatski algoritam, automatsko brisanje
Umjesto sestara, u katastru su se pojavila neka druga imena, automatski prepisana iz zemljišnih knjiga, s podacima starim i više od 100 godina.
"Nismo dobili nikakvu službenu obavijest, ni naši baka i djed, niti naši roditelji za života, ni mi kao nasljednici nakon njihove smrti. Otišle smo u katastar u Zadru i zatražile uvid, i stvarno nas nema, brisane smo iz posjeda koji je trajao preko 75 godina", objašnjavaju sestre.
Kako navode, posjedovanje zemljišta nije bilo sporno.
"Znate kako je to prije išlo, kupila bi se parcela, ruka ruci, upis u katastar i to je to. Tek su se nedavno aktualizirali ispravni postupci i upisi u zemljišnu knjigu."
Sada čekaju povijesni ispis posjeda iz katastra jer ni to ne mogu više izvući online – jer su brisane.
"Pretpostavka je da je ovo napravljeno bez konzultiranja s lokalnom katastarskom upravom jer bi u suprotnom valjda tako saznali što je relevantno za dati prostor, a to nisu zemljišne knjige već katastarski operat", pojašnjavaju sestre.
Službenici priznaju: "To je automatski proces"
Za sada su se obratile katastru, a nakon što dobiju povijesni ispis čekaju ih i upiti Državnoj geodetskoj upravi, Općini Zemunik Donji, sudu, potencijalno USKOK-u, a angažirale su i zadarsku odvjetnicu. Očitovanje još uvijek čekaju.
Službenici u katastru su im priznali da se radi o automatiziranom procesu spajanja različitih baza podataka, ali nigdje – ni u javnosti ni unutar institucija – nije vidljiva konkretna odluka na temelju koje je provedena ovakva obrada podataka.
Nema ni pojedinačne odluke koja bi se odnosila na njihov predmet, u kojoj piše da se one i njihovi preci brišu kao posjednici, a samim time nema ni obrazloženja ovog nedopustivog čina. Niti mogućnosti žalbe.
Nije izolirani slučaj – problem je sustavni
Sestre napominju da je potencijalno riječ o širem, sustavnom problemu, a ne o izoliranom slučaju. Ovo nije zateklo samo njih – njihovi susjedi na području Smokovića, odnosno Općine Zemunik Donji gdje se posljednjih par godina događaju, prema navodima mještana, raznorazne malverzacije sa sve atraktivnijim zemljištem, samo 11 km udaljenog od Zadra, su se posljednjih dana također suočili s identičnom situacijom.
"Naša zemlja je naša djedovina. Na njoj smo sadili vinograde, masline, kukuruz, pšenicu, krumpir i razne druge kulture. Dakle, ne radi se samo o emocijama, nego i o vrlo konkretnim egzistencijalnim posljedicama", objašnjavaju sestre.
Cijela Zadarska županija pogođena
Problem nije ograničen samo na Smoković i Općinu Zemunik Donji. Identična situacija zabilježena je na cijelom području Zadarske županije, posebno u ruralnim područjima. Kao što je nedavno izvijestio Portal Novosti, Obrovačka katastarska općina posao prebacivanja podataka završila je u svega tri dana, a prema neslužbenim informacijama, proces je vodila umjetna inteligencija.
Marko Simić iz Gornjeg Karina također je slučajno otkrio da je ime njegovog oca nestalo iz evidencije katastra s desetak čestica. I njemu je bila potrebna dokumentacija za ostavinsku raspravu da bi uočio nestanak posjeda koji je desetljećima bio u obitelji.
Političke implikacije: Friziranje brojki za EU
Saborska zastupnica iz redova SDP-a, Jasenka Auguštan-Pentek, upozorila je na političku pozadinu uspostavljanja Baze zemljišnih podataka (BZP).
"Cijela poanta je u tome da je potrebno prikazati Europskoj uniji da Hrvatska ima visok postotak sređenosti zemljišnoknjižnih podataka. Frizirani podaci idu na direktnu štetu građana", izjavila je Auguštan-Pentek.
"U načelu bi BZP trebao biti dobra stvar, da u jednoj bazi imamo podatke o vlasnicima, posjednicima i nekretninama. Ali da bi se to napravilo kako treba, u bazu bi trebalo upisivati samo podatke koji su identični u katastru i gruntovnici, a odgovaraju stvarnom stanju nekretnina. Kod nas je toga malo, poznato vam je to: na čestici je 100 suvlasnika, ljudi to nisu sređivali. Država je objavila da će raditi nove katastarske izmjere, ali to ide jako sporo."
Zastupnica objašnjava da su u puno jedinica lokalne samouprave ljudi imali sređene podatke u katastru, ali ne i u gruntovnici. "U zemljišnim knjigama je kaos. A geodetska uprava je uzimala podatke iz katastra o nekretninama ili česticama, a iz gruntovnice su uzimali podatke o vlasnicima. A to nije točno i realno."
Apsurdne posljedice: Stan na livadi, OPG-ovi bez zemlje
Auguštan-Pentek navodi primjere apsurdnih situacija nastalih uspostavom BZP-a. Jedna žena je došla po vlasnički list za svoju etažu u stambenoj zgradi. Zgrada je upisana u gruntovnici, ali nije bila evidentirana u katastru. Rezultat? Sada "ima stan na livadi" jer zgrada za evidencije katastra nikada nije upisana.
"Baza zemljišnih podataka tu nije smjela biti uspostavljena", naglašava zastupnica.
Kaotična situacija prelijeva se i na poljoprivrednike s OPG-ovima. Velika većina nositelja OPG-ova je neke obradive poljoprivredne parcele unijela u svoj OPG ugovorima o zakupu ili plodouživanju s posjednicima nekih površina. Zbog prebacivanja i brisanja, oni više nisu nositelji posjeda. Ugovori su im ništavni i sada neće moći dobivati poticaje.
Težak i skup proces dokazivanja
"Službenik iz katastra mi je rekao da oni ne mogu jednim klikom ući u povijest pretraživanja da vide tko je bio posjednik, nego moraju ići u knjige i vaditi povijest. To će potrajati i koštati. Ljudi će morati sve dokazivati, raditi ispravke, za građane će to biti velik trošak. Zato se to mora zaustaviti. Trebali su pozivati ljude da se očituju", objašnjava Auguštan-Pentek.
"Puno ljudi još nije svjesno jer nisu imali razloga vaditi posjedovne listove. To su uočili samo oni koji su zbog nečega trebali te dokumente. Baza bi trebala ukazivati na sređenost nekretnina, ali u našem slučaju to su nerealne statistike, opravdanje Svjetskoj banci da smo nešto napravili, a u stvarnosti nam se baruni i grofovi vuku po vlasničkim listovima."
Apel građanima: Provjerite status svojih čestica
Pravni stručnjaci preporučuju građanima, posebno onima u Dalmaciji i Lici, lokalno na području cijele Zadarske županije, pogotovo u ruralnim područjima da hitno provjere stanje svojih čestica u katastru.
Kako sestre iz Zadra upozoravaju:
"Ne radi se o sitnom administrativnom propustu. Radi se o potpunom negiranju vlasničkih prava koja su desetljećima bila jasna i neosporna. I to bez ikakve obavijesti, bez ikakve mogućnosti žalbe, bez ikakve transparentnosti."
Pitanje koje se nameće je: koliko još vlasnika u Zadarskoj županiji živi u uvjerenju da je njihova imovina njihova, a zapravo su – jednim klikom – postali samo uspomena u katastru?
