Table of Contents
Ministarstvo kulture je 11. lipnja 2014. godine objavilo objavilo Poziv za podnošenje prijava za inicijativu Unije Europska prijestolnica kulture za 2020. godinu. Prema odluci Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavljanju inicijative Unije za Europske prijestolnice kulture u razdoblju od 2020. do 2033., jedan hrvatski i irski grad će 2020. godine biti Europske prijestolnice kulture.
Osim Zadra u prvi krug natjecanja ušli su: Dubrovnik, Đakovo, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Varaždin, Zagreb.
Ovoga petka ćemo saznati koji hrvatski gradovi ulaze u drugi krug natjecanja za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine.
Samo neki od razloga zašto bi Zadar trebao biti među njima jesu slijedeći:
Kulturna baština Zadra i regije od najstarijih vremena do nedavne prošlosti bogata je i vrlo vrijedna. U Zadru se mogu pronaći ostaci iz stare antike, starokršćanskog pa sve do ranog srednjeg vijeka. Mnogobrojne kulturno-povijesne spomenike kao dokaz stoljetne kulture vrijedno je vidjeti i posjetiti.
Stoljećima glavni grad Dalmacije, a danas središte regije, grad je s bogatom spomeničkom baštinom svjetskog značaja koja je i danas vidljiva na svakom koraku: Rimski forum iz 1. st., Crkva sv. Donata iz 9. st. – najpoznatija srednjovjekovna bazilika, zaštitni znak grada, obnovljene romanike crkve sv. Krševana iz 12. st. i zvonik sv. Marije iz 1105. godine, katedrala sv. Anastazije iz 13 st., Narodni trg s Gradskom ložom i straožm iz 16. st te moćni bedemi s reprezentativnim Lukim i Kopnenim vratima iz 16. st., zatim Trg 3 bunara i Trg 5 bunara te mnogobrojne palače, vile i ostala spomenika baština. Antički Zadar – tipičnoga pravilnog pravokutnog tlocrta uvjetovanog Cardom i Decumanusom – glavnim ulicama svih antičkih gradova u smjeru sjever-jug i istok-zapad, koji potječu od rimskoga vojnog logora castruma.
I mnogobrojni zadarski otoci posjeduju vrijednu povijesnu baštinu. Na zadarskim otocima ima i starih utvrda kao što su Kaštelina na Viru i Sveti Mihovil na Ugljanu, kula poput Torete na Silbi, a u Velom Ratu na Dugom otoku nalazi se i jedan od najljepših hrvatskih svjetionika. Ipak, najvrjednija kulturna baština zadarskih otoka odnosi se na najveći otok Pag, otok soli, sira i čipke, povezan s kopnom mostom uz koji se nalazi još jedna stara kula.
