Table of Contents
Iako gradske vlasti i Vodovod Zadar poručuju da razloga za zabrinutost nema, brojni građani već mjesecima prijavljuju probleme s vodom iz slavine: slab tlak, neugodan miris po kloru ili "Domestosu", metalan okus, mutnoću i žućkastu boju. U mnogim kućanstvima filteri za vodu se začepe već nakon nekoliko dana, a perilice za posuđe i rublje učestalo traže dodatnu sol.
Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća SDP-ov vijećnik Daniel Radeta upozorio je da gradske službe i Vodovod d.o.o. Zadar, na čelu s direktorom Tomislavom Matekom (HDZ), te gradonačelnik Šime Erlić (HDZ) već mjesecima znaju da je u vodi pronađen fenol – otrovna organska tvar koja se koristi u industriji plastike i dezinfekcijskih sredstava. Radeta tvrdi da je najmanje jedna osoba hospitalizirana zbog trovanja fenolom, te da prema njegovim saznanjima postoje sumnje u još barem desetak slučajeva.
Vodovod potvrdio fenol, pa se predomislio
Da je fenol zaista otkriven, potvrđuje i službena obavijest Vodovoda od 16. prosinca 2024., u kojoj stoji:
"Uslijed pojave fenola u vodi za ljudsku potrošnju, u količini većoj od maksimalno preporučene od strane Svjetske zdravstvene organizacije, iz vodoopskrbe su isključeni vodozahvati Bunar 5, Golubinka i Jezerce."
No, gotovo godinu dana kasnije, Vodovod u novom priopćenju tvrdi suprotno:
"Tijekom prošlogodišnje sezone prerade maslina, Vodovod d.o.o. Zadar suočio se s prisutnošću spoja fenola u sirovoj vodi. Pojava fenola posljedica je nepropisnog zbrinjavanja otpadnog materijala i otpadnih voda iz uljara na vodozaštitnom području sliva Poličnik – Bokanjac. Izričito naglašavamo da voda koja je sadržavala fenole nije ušla u distributivni sustav, te nije postojala nikakva opasnost za zdravlje građana."
Građani: “Voda smrdi po kloru i ima okus metala”
Građani okupljeni u Facebook grupu "Trn u oku" podijelili su fotografije i iskustva. Voda iz slavina, kažu, često je mutna, žućkasta i neugodnog mirisa, a mnogi tvrde da podsjeća na Domestos.
Jedna sugrađanka piše da “perilica traži sol gotovo svakog tjedna, a voda ima užegao, metalan okus”, dok drugi dodaju da ih “pri pranju zaplahne smrad klora”. Neki navode i pojavu osipa i svrbeža kože nakon tuširanja, što dodatno izaziva sumnju u ispravnost vode.
“Ne pijemo vodu iz slavine već dugo, morala sam kupiti pročišćivač jer je okus bio neizdrživ,” piše jedna stanovnica s Relje.
“Filter na špini začepi se već nakon desetak dana,” dodaje drugi građanin s Poluotoka, pokazujući tamne naslage u ulošku.
Azbestne cijevi stare pola stoljeća
Skandal je dodatno produbilo priznanje direktora Mateka na Gradskom vijeću da dio zadarske vodovodne mreže i dalje čine azbestne cijevi stare više od 50 godina. Riječ je o materijalu koji je već desetljećima zabranjen u većini europskih zemalja zbog mogućih kancerogenih učinaka.
“Dok građani plaćaju račune od 40 eura mjesečno za vodu koju ne smiju piti, gradske službe tvrde da je sve po zakonu,” upozorava jedan naš sugrađanin.
Grad i HZJZ negiraju problem
Iz Grada Zadra i HZJZ-a poručuju da “nema potvrđenih slučajeva trovanja fenolom” te da je voda koja se distribuira “u skladu s propisanim parametrima”.
No, građani sve manje vjeruju službenim izjavama. Za mnoge, dokaz se vidi golim okom – u čaši vode, u mirisu, u mutnoći, u kvarovima uređaja.
“Ako je sve u redu, zašto voda izgleda kao da je pomiješana s morem?”, pita jedan stanovnik Sinjoretova.
“Bljutava je, a perilica svaki tjedan traži više soli,” dodaje drugi.
Tko će preuzeti odgovornost?
Iako Vodovod danas tvrdi da voda nikada nije bila kontaminirana, činjenica ostaje da je sam potvrdio prisutnost fenola u vodi za ljudsku potrošnju, a gradske vlasti su o tome šutjele mjesecima. Istovremeno, građani piju, kuhaju i peru s vodom čiji okus, miris i izgled svakodnevno izazivaju sumnju u njezinu zdravstvenu ispravnost.
Zadrani zato sve glasnije traže transparentne analize, neovisne kontrole i odgovore na pitanje:
Zašto voda u 21. stoljeću u gradu poput Zadra izgleda, miriše i ima okus kao – industrijski otpad i kakve će u konačnici ostaviti posljedice na njihovo zdravlje?
Podsjetimo, na službenom obilježavanju početka rada linearnog akceleratora u OB Zadar u ožujku ove godine, HDZ -ova ministrica zdravstva Irena Hrstić poručila je:
"Ovom gradu gravitira oko 300 tisuća potencijalnih pacijenata, a nažalost, Zadarska županija bilježi visoku incidenciju malignih bolesti, što ovu investiciju čini još značajnijom.” Stoga se naši sugrađani s pravom pitaju kakvu im to vodu serviraju gradski oci koji "mudro vode" ovaj grad.
