Table of Contents
U odnosu na predratno razdoblje, u Gaženici je oko 3000 radnih mjesta manje nego sada. Moglo bi se reći da je industrijsko-skladišno-lučka zona već neko vrijeme “očišćena” i čeka nove ulagače.
U ovih nešto više od 20 godina u potpunosti su nestala četiri nekadašnja oslonca industrijskog razvoja Zadra − Otočanka je u otišla stečaj neposredno prije rata, Elektronika za vrijeme rata u jeku pretvorbe i privatizacije, Polikem prije desetak godina zbog nikad potpuno objašnjene politike gašenja vinilnog lanca, a Tvornica duhana ugasila se iako je moćna multinacionalna korporacija BAT u potpunosti obnovila u ratu stradalu tvornicu. Dio predratnih tvrtki, kao što su Adrija, Sojara, Luka, Tankerkomerc, Kepol, Elka i Turisthotel, nakon pretvorbe i privatizacije rade sa znatno manjim brojem radnika.
U dijelovima nekadašnje Otočanke sad su Dimo i TKV s ukupno šezdesetak radnika, a u ostalim tvrtkama koje postoje otprije sada je oko 600 zaposlenih manje nego prije rata. U ovoj je zoni, prema svemu sudeći, pri kraju proces otvaranja novih prodajnih prostora − nakon Getroa, koji je bio prvi takav centar u Zadru i koji sada jedva preživljava, tu su još Merkur, Baumax, Jysk, Prima namještaj, te saloni za automobile Mercedes i Volvo, pa skladišni prostori Intereurope, Samirića i Intermoda.
Cijene terena padaju
Od novih ulaganja u Gaženicu, u fazi realizacije je preuređenje nekadašnjih prostora Tvornice duhana u Tvornicu kruha, vrlo blizu je početak realizacije gradnje Kepolova pogona za proizvodnju biodizela, a u pripremi je i uređenje velikog terminala za naftne derivate. Ostalo je na čekanju iako cijene terena padaju.
Osnova buduće Gaženice trebalo bi biti lučko područje. Uz trajektnu luku i onu za kruzere, tu se sada gradi i ribarska luka, no srce cijele zone trebao bi biti budući kontejnerski terminal. Ako se sve svede samo na prebacivanje putničkog prometa u Gaženicu, Zadar ne samo da neće ništa dobiti, nego će izgubiti − Poluotok će ostati bez putničkog prometa, koji daje posebnu živost staroj jezgri.
Tokovi robe neće se skrenuti u Zadar samo zbog toga što ovdje imamo novu putničku luku, a bez robe koja dolazi i odlazi morem nema ništa od industrije koja bi se trebala razvijati u Gaženici ili u zoni Crno. A prave teretne luke nema bez prave željezničke pruge koja će omogućiti jeftiniji prijevoz velikih količina robe kopnom.
Samo jedan teretni vlak dnevno
Unskom su prugom prije rata prema Zadru išle četiri kompozicije teretnih vlakova nosivosti 1300 tona, s tim da se tom prugom moglo voziti brzinom od 80 kilometara na sat. Po sadašnjim propisima, iz Zadra dnevno može ići samo jedan maršrutni vlak nosivosti samo 600 tona, a zbog karakteristika pruge, do Knina se vozi 40 kilometara na sat, a Ličkom prugom jedva 60 na sat. S takvom željezničkom vezom Gaženica nema šanse postati prava luka. Kalmetina i autocesta su samo za putnike koji idu dalje ili za skuplji kamionski promet, kojim ne mogu ići velike količine tereta.
