Otvori članak

Kakva je budućnost zadarske luke koja je pala na dno po kruzerskom prometu

Table of Contents

kruzer 1

Lučka uprava Zadar dobila je novog ravnatelja u osobi Emila Bilića koji će vrlo skoro preuzeti dužnost koja podrazumijeva aktivnosti oko najvećeg projekta na ovom području – gradnje trajektnog terminala u Gaženici, a uskoro bi ista Lučka uprava trebala dobiti novog predsjednika Upravnog vijeća.

Zadar je prema National Geographic Traveleru među šest najboljih europskih luka. Časopis poziva na njihovo otkrivanje.

U Jazinama se upravo radi na jednoj od tri faze kojim bi se krajnji dio gradske luke uljudio, kroz onu manju županijsku lučku upravu i uz podršku Grada. Gaženica, iz prve informacije, mogla bi već ove godine udomiti trajekte, makar nedovršena, a time će gradska luka ostati bez znatnog dijela prometa i svrhe, ali vrlo pogodna za megamarinu, odnosno dijelom i pristan za megajahte. Istovremeno Tankerkomerc Marina Zadar, kao subjekt koji gospodari komercijalnim dijelom vezova u sada već slavnoj luci, u problemima je kao cijela matica tvrtke. Službeno, bez bitnih informacija u javnosti, traju pregovori moćne turske Dogus grupe o preuzimanju kompletnog Tankerkomerca i same marine.
Međunarodna linija i kruzeri

Također u vezi s prethodno spomenutom Gaženicom, nažalost, je i vijest o prometovanju jedinog međunarodnog trajekta ka Zadru, onog Ancona – Zadar tek od početka svibnja, s prorijeđenim pristajanjima do sredine lipnja, kao i najavljenom ranijem prekidu vožnje već krajem rujna.

Opet u vezi s Geženicom kao i Istarskom obalom i svime oko njih je i statistika Državnog zavoda koja kaže kako je u prometu kruzera na Jadranu Zadar, nekad druga luka makar sa simboličnim prometom u odnosu na kruzerski slavan Dubrovnik, sada na dnu.

U razdoblju od siječnja do studenoga 2012. ostvarena su 793 kružna putovanja stranih brodova u Republici Hrvatskoj sa 1.154.323 putnika, koji su u Republici Hrvatskoj boravili ukupno 1.439 dana, što je u prosjeku dva dana.

Najviše stranih brodova na kružnim putovanjima prvi ulazak u teritorijalno more Republike Hrvatske evidentiralo je u Dubrovačko-neretvanskoj (71,4%) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (19,4%), što je ukupno 90,8%. Ostalih 9,2% stranih brodova na kružnim putovanjima prvi ulazak u teritorijalno more Republike Hrvatske evidentiralo je u ostale četiri županije: Šibensko-kninskoj (3,4%), Istarskoj (2,9%), Primorsko-goranskoj (1,8%) te Zadarskoj (1,1%).
Budućnost u gradu luci?!

I moglo bi se uz to dopisivati puno toga o lučkoj stvarnosti ovog grada, uključujući da i tvrtka Luka koja ključno brine o teretnom prometu u Gaženici i dalje nema produljenje prvotne koncesije za poslove u njoj, a ovoj se bliži kraj, što je svakako neinspirativno za ulaganja.

Zadar se posljednje desetljeća vratio tamo gdje je rođen – moru i luci jer je kao grad luka i nastao za drevnih Ilira i Grka koji su ovdašnju plovidbenu rutu s ugodnim “zafirom” upisali u pradavne itinerare. Godinama se grad razvijao u drugim pravcima, a onda su otvoreni postupci valorizacije njegove maritimne – litoralne budućnosti.

Očito u svim nevoljama krize, koja žestoko drma Zadrom, more i čarolija morskog položaja ponovo postaje karta s kojom bi ovaj vječni grad trebao izići iz gospodarske provalije. U tome je, kako iz nekoliko informacija i događaja iz posljednjih tjedana vidimo, puno kontroverzi, ali da će se oko mora vrtjeti putevi izlaska grada iz depresije jasno je, a tako je uvijek i bilo.

Komentari

Posljednje