Table of Contents
U prepunoj dvorani zadarskog hotela Kolovare održana je otvorena tribina na kojoj je gostovao ministar financija Boris Lalovac.
Tribina je održana kao dvosmjerna komunikacija ministra i nazočnih građana u formi pitanje-odgovor. Svatko tko je izrazio želju mogao je postaviti pitanje ministru.
Smanjenje PDV-a je besmisleno
Ministar se na početku osvrnuo na razna predizborna obećanja poput smanjenja PDV-a i naglasio da – svatko nudi svašta, no građani tim smanjenjem ne bi profitirali, ali proračun bi bio neodrživ, kazao je i najavio novo povećanje neoporezivog dijela dohotka i izmjene poreznih razreda.
– Naša politika je bila da idemo na dohodak građana. Meni je žao što se nije otvorilo pitanje dohotka, ono što smo prvi puta napravili, ono što ćemo sigurno napraviti u siječnju, odmah nakon što formiramo sljedeću Vladu, i rasteriti dohodak potrošača.
– Vidjeli ste da je tu puno veći učinak na BDP nego sam PDV. Smanjivanje PDV-a znači da će određeni dio marži trgovci uzeti sebi, a to ne mora značiti da će smanjiti cijene hrvatskim građanima.
– Ono što ćemo mi napraviti, hoćemo li na 3.000, vjerojatno da, povećati neoporezivi dio i mijenjati porezne razrede, ali sigurno će biti povećavanje dohotka također za sve građane Hrvatske već od siječnja jer smo pokazali da je ta mjera bila ispravna i da daje rezultate. PDV vam ne mora dati takve rezultate,” kazao je ministar financija Boris Lalovac.
Borba protiv prevelikih kamatnih stopa
Zatim se u odgovoru na postavljeno pitanje osvrnuo i na stambeno kreditiranje:
– Razvijamo druge modele o stambenom kreditiranju, po uzoru na skandinavske, koji će biti realni, i koji će se moći otplaćivati. Kod nas su problem i kamatne stope i vrlo visoke cijene nekretnina, te je potrebno mijenjati vrijednost nekretnina na tržištu.
Tribini su, osim mnogobrojnih građana nazočili i predstavnici Udruge „Franak“, te zadarski obrtnici i gospodarstvenici, postavljajući brojna pitanja, ali i dijeleći pohvale i nadu da će ministar Lalovac osvojiti još jedan mandat, kako bi mogao nastaviti započeti rad.
Tako su se mogle čuti i brojne pohvale kako je on prvi ministar financija koji je u 25 godina samostalnosti hrvatske države pokrenuo reforme od velikog interesa i značaja za građane Republike Hrvatske, uvodeći reda u bankarski sustav kreditiranja građana, ali isto tako i malog i srednjeg poduzetništva.
– Ljudi za nas nisu samo statistički uzorak kako ih doživljavaju banke, za ljude se treba boriti. To je naše uvjerenje i zato smo riješili problem švicaraca, a nakon izbora na red dolaze prevelike kamatne stope – najavio je Lalovac.
Hrvatska nema novaca za veće mirovine
Ministar je naglasio da je cilj u Hrvatsku ponovno vratiti srednji sloj, kojeg smo izgubili kad su 2004-2005. godine u Hrvatsku nekontrolirano ulazile strane banke sa svojim nepovoljnim kreditima, i tad je nastao ekonomski šok, koji je građane i poduzetnike doveo do kolapsa, te su mnoge tvrtke tada otišle u stečaj, a građani upali u dužničko ropstvo. Banke nisu radile u interesu građana, svojih klijenata, već za svoje bonuse.
– Kako austrijski i talijanski ministri financija štite interese svojih građana, tako i ja želim zaštiti interese naših građana – rekao je.
Osvnuo se i na još neka predizborna obećanja HDZ-a te rekao kako su obećanja o povišenju mirovina nerealna:
– Bilo bi lijepo povećati mirovine ali s obzirom na naš mirovinski sustav koji se zasad ne može mijenjati, a koji svake godine generira oko 18 milijardi kuna minusa, plus 3 milijarde od zdravstva, što je ukupno 21 milijardu, to su samo prazna obećanja.
Jer statistike su jasne: jedina šansa za hrvatski mirovinski sustav, u kojem trenutno na jednog umirovljenka dolazi 1,2 zaposlenika, jest konstantno povećavanje broja zaposlenih.
– Politika mora biti odgovorna, i ne smije obećavati nešto što ne može ispuniti – rekao je ministar.
Zaduživanje bivše HDZ-ove Vlade obruč oko vrata
Na upit zadarskog gospodarstvenika Stipe Kneževića, predsjednika Obrtničke komore u Zadru, da moli ministra da ne kažnjavaju ako kod konobara nađu manču od 50 kuna, ministar je rekao:
– Ja sam protiv represije, i vi znate da smo mjesecima unaprijed najavljivali nadzore. Nama nije cilj kazniti vlasnike tvrtki već graditi s njima partnerski odnos.
Javni dug sada iznosi 290 milijardi kuna, za ove Vlade dug se povećao za 90 milijadri. Kako to mislite vraćati? – upitao je jedan gospodin.
– Stanje koje smo zatekli kad smo preuzeli vlast 2011. godine – došli su na naplatu krediti koje je prijašnja Vlada podizala, i koji nisu bili evidentirani. Svake godine Hrvatski sabor odobrava 12 milijuna kuna deficita, a od toga 11 milijuna kuna su kamate. Sad kad bilježimo rast gospodarstva, udio javnog duga će se smanjivati. Mi smo ove godine iz EU fondova povukli 4 milijarde kuna, pa će upravljanje javnim dugom će biti lakše jer imamo te izvore.
Za kraj ministar je rekao da neće puno obećavati unaprijed, ali da je vrijeme da se ponovno vrate neke vrijednosti koje su nam pružale sigurnost i vraćale povjerenje u sustav, i na kraju krajeva u život.
