Table of Contents
Poznati sociolog sa Sveučilišta u Zadru, Sven Marcelić komentirao je na svom Facebooku bacanje 14 milijuna kuna gradskog novca u vjetar.
O čemu se radi, možda je najbolje ne pisati uvod jer je iz Marcelićeve objave sve i više nego jasno. Uz Marcelićevo odobrenje, objavu prenosimo u cijelosti.
ZADAR JE GLUP GRAD
Zadar je ovih dana imao (ponovno) predstavljanje nekakvog Zadar smart city projekta, koji se sad zove Urban mobility 4.0 ili nešto slično.
Ukratko, 14 milijuna kuna bacit će se za izradu nekakve aplikacije i platforme koja će vozačima znati reći da u gradu nema parkinga i da idu busom, a bus će im znati reći kad će doći na stanicu.
Procjena je da u špici sezone 12 tisuća automobila napada uži centar grada, a parkirnih mjesta je cca tisuću.
Znamo li pritom da je smart city pojam koji po raznim razvojnim konferencijama čujem barem zadnjih deset godina, a 4.0 je asocijacija na četvrtu industrijsku revoluciju, također sad već pojam sa solidnom policy prtljagom, nisam osobito uvjeren da će od toga koristi imati itko osim onih koji rade aplikacije.
No dobro, to je uvod.
A sad malo konteksta. Ovo na slikama je glavno gradsko križanje, tzv. Mala pošta. Tu dolaze glavne autobusne linije, svi koji rade u centru, idu u srednje škole i tome slično gravitiraju ovoj stanici.
Istovremeno, kao što možete vidjeti, na tu stanicu osobe u kolicima, one koje guraju kolica ili imaju neke poteškoće s kretanjem praktički ne mogu pristupiti. Trotoati su vrlo visoki i načičkani fizičkim preprekama. K tome, sve je puno nepropisno parkiranih automobila.
Drugim riječima, “smart city” Zadar ulaže milijune vlastitih sredstava (koja obavezno prate EU projekte u iznosu od barem 15%) da bi turistima olakšao parkiranje, dok su istovremeno njegovi najranjiviji građani doslovno ugroženi (probajte se staviti u ulogu invalida u kolicima koji ovuda mora proći).
Ono što Zadru zaista treba nisu nikakve smart city floskule, nego promjena mentalne paradigme. Ona koja će hijerarhiju automobil – bicikl – pješak preokrenuti u pješak – bicikl – automobil.
A to uglavnom nije pitanje toga koju novu ključnu riječ EU projekata smo naučili prošlog ljeta, nego koji su nam principi.
Evo, na primjer, sad kad imamo filozofa na čelu Gradskog vijeća, ne bi bilo loše da ostalima malo rastumači ideje pravednosti Johna Rawlsa, uključujući ideju principa diferencije, koji kaže da odstupanje od egalitarizma nije loše u slučaju da se time snaže najslabiji u zajednici.
Foto: Facebook
