Table of Contents
Zadrani su s pravom zabrinuti što će biti s jednim od najljepših, gotovo poetskih pravaca grada – ulicama Denisa Špike i Put Dikla, gdje desetljećima nekoliko desetina stabala stvara prepoznatljivi zeleni drvored, a u konačnici i prepoznatljivi tunel. No gradska TikTok ekipa predvođena gradonačelnikom Šimom Erlićem i pročelnikom za graditeljstvo i prostorno uređenje Darkom Kasapom žuri uvjeriti sugrađane: "Nijedno stablo neće pasti!" Pitanje je samo – jesu li nas već jednom, dvaput, triput nahranili istom pričom?
Sjećate li se Poljane Šime Budinića, Relje, Vruljice, Kolovara...?
Podsjećamo one koje muči kratkoročna memorija: divne palme kod crkve Sv. Šime na Poljani Šime Budinića zamijenio je betonski plato. Stabla u Vruljici – nestala. Zelenilo na Relji – zamijenjeno asfaltom i betonom.
Svaki put ista priča. Svaki put ista obećanja: zelenilo će biti sačuvano, nova stabla će se saditi, sve će biti još ljepše nego prije. Rezultat? Kamena pustoš gdje je nekada bila urbana oaza. Betonske pustinje gdje su nekada djeca trčala ispod krošanja.
Sada ista priča, samo drugdje. Erlić i Kasap pokušavaju zamazati oči sugrađanima tvrdnjom da se stabla u drvoredu na Putu Dikla neće pilati. Ali "slučajno" su zaboravili spomenuti jednu malu, beznačajnu sitnicu: drvoredi čempresa, fafarikula i borova protežu se u cijeloj dužini ulice Denisa Špike i nastavku Puta Dikla – tamo gdje se planira dvosmjerna prometnica!
Imidž "dobrog dečka" rapidno tone – Erlić samo još jedan kotačić u HDZ mašineriji
Bilo je to lijepo dok je trajalo, zar ne? Mladi, dinamični gradonačelnik. Čovjek iz naroda. Dobri dečko koji sluša građane. TikTok zvijezda lokalne politike.
No, imidž rapidno opada, a razvidno je postalo ono što mnogi odavno znaju: Šime Erlić je samo još jedan ovisni kotačić u dobro podmazanoj HDZ mašineriji.
Iza njega stoji prava snaga – dogradonačelnik Ante Ćurković, čovjek koji nije pravi HDZovac u srcu, nego stranački konvertit koji je zov HDZ ideologije otkrio u 40. godini života. Učlanio se u partiju nakon položenih strogih stranačkih testova, pucajući na mjesto gradonačelnika, no zasad se zadovoljava mjestom prve pratilje. Zasad. Dok Erlić ne okrene leđa ili ne postane nepotreban.
A kakva bi TikTok ekipa bila bez malo ljepila?
Upoznajte Sanju Jurišić, Erlićevu uhljebnicu i bivšu novinarku Nove TV, koju je prije spomenuti dvojac – Erlić i Ćurković – osobno utrpao na mjesto pročelnice Ureda gradonačelnika za zasluge u fušu odrađenog posla u HDZ-ovoj kampanji dok je još radila za nacionalnu televizijsku kuću. Jer, opće poznato je da je tjednima prije završetka natječaja cijeli grad znao za njezino imenovanje, što je bila tema čak i na sjednici Gradskog vijeća.
Jurišić je ovih dana na sto muka jer treba zaraditi fino podebljanu plaću peglajući Erlićev imidž ukaljam njegovim ishitrenim lapsus izjavama iz kojih su razvidni pravi planovi HDZ mašinerije i njihovog pomlatka.
Trio fantastikus iz Medulićeve nije navikao na kritike
Nisu Erlić, Ćurković i Jurišić – trio fantastikus kuhinje u Medulićevoj – navikli na kritike neovisnih medija. Nisu navikli ni na buđenje svojih dosad uspavanih sugrađana koji su napokon počeli otvarati oči.
Pa su zadnjih par dana regrutirali svoje medije kako bi našim sugrađanima zamazali oči, kao što to čine već više od tri desetljeća.
Smrad frke i panike iz Medulićeve širi se gradskim ulicama. Vonja. Znate ono – vonj očajničkog pokušaja spašavanja ugleda kada stvari izmaknu kontroli. Kada građani prestanu gutati laži. Kada prodavanje magle više ne prolazi.
Pogledajte našu fotogaleriju pa sami procijenite
Nije riječ o "nekoliko stabala". Nije riječ o "par fafarikula koje će se sačuvati". Radi se o nekoliko desetina stabala koja stvaraju zeleni koridor od samog početka ulice Denisa Špike kod Dječjeg vrtića Grigor Vitez pa sve do Ekonomske škole.
Pa dajte, molimo vas, objasnite nam – kako ćete proširiti kolnik na 6,5 metara za dvosmjerni promet, dodati nogostup od 3 do 4,5 metara, biciklističku stazu od 2,5 metara, a uz to izgraditi kružno raskrižje, potporni zid i parkirna mjesta – a da ne dirnete nijedno stablo?
Matematika ne laže, gospodo Erliću, Ćurkoviću i Kasape. Ali očito računate da sugrađani ne znaju računati. Ili da su prečesto bili zauzeti gledanjem Erlićevih TikTok videa da bi otvorili udžbenik matematike.
1.200 metara betonizacije – u četiri faze
Idejni projekt potpisuje Zdravko Rambrot iz GIN Company – iste tvrtke koja projektira i širenje Tuđmanove. Radi se, dakle, o trećoj fazi davno planiranog cestovnog zahvata. Trasa je dugačka gotovo 1.200 metara, a radila bi se u četiri faze na osnovu lokacijske dozvole koja je pravomoćna od 6. svibnja 2024.
Ali se, eto, nije moglo dalje projektirati – zbog neizglasanog proračuna, tvrdi Kasap. Iz njegovog Odjela tek su nedavno pripremili natječaj za projektiranje kako bi mogli tražiti sufinanciranje iz fonda za "uklanjanje uskih grla u javnom prijevozu".
Kasap je u javnosti iznio projektantsku procjenu od 2,6 milijuna eura za izvođenje. Ali evo gdje postaje zanimljivo: Grad Zadar bi se, kao nikada dosad, isprsio s 3,3 milijuna eura za otkup zemljišta!
Za prvu fazu to će biti 35 vlasnika, a najviše će pojedinačnih postupaka biti u trećoj fazi – čak 80 vlasnika zemlje uz trasu koja se proteže od budućeg rotora na raskrižju ulica Denisa Špike, Asje Petričić i Antuna Mihanovića do Ekonomske škole. To je prema prvim planovima trebala biti četverotračna cesta, da bi se sada planirala prometnica s "višim urbanim sadržajima". Kakvi su to viši urbani sadržaji? Beton umjesto stabala? Asfalt umjesto krošanja?
Četiri faze uništavanja – detaljno razrađen plan betonizacije
Faza 1 obuhvaća rekonstrukciju dijela ulice Denisa Špike duljine oko 296 metara od spoja na idejni projekt rekonstrukcije raskrižja ulica Ivana Gundulića, Put Petrića, Denisa Špike, Miroslava Krleže i Đure Sudete do raskrižja ulice Denisa Špike s ulicama Asje Petričić i Antuna Mihanovića uključujući i to raskrižje. Proširenje kolnika na 6,5 metara za dvosmjerni promet sa dva prometna traka širine 3,25 metara. Sa sjeveroistočne strane kolnika izgradnja nogostupa širine 3,0 metra i biciklističke staze za dvosmjerni promet širine 2,5 metra, a s jugozapadne strane nogostup širine 1,5 metar. Na raskrižju ulice Denisa Špike s ulicama Asje Petričić i Antuna Mihanovića izgradit će se rotor s vanjskim radijusom od 12,5 metara. I nakon svega toga – nijedno stablo neće pasti? Stvarno?
Faza 2 obuhvaća rekonstrukciju dijela ulice Put Dikla duljine oko 337 metara od raskrižja ulice Denisa Špike s ulicama Asje Petričić i Antuna Mihanovića do raskrižja ulice Put Dikla s ulicom Augusta Šenoe i ulicom Valerija de Ponte. Na tom dijelu prometnice proširenje kolnika na 6,5 metara za dvosmjerni promet s dva prometna traka širine 3,25 metara. Sa sjeveroistočne strane kolnika izgradnja nogostupa širine 4,5 metara i biciklističke staze za dvosmjerni promet širine 2,5 metara, a s jugozapadne strane izgradnja nogostupa širine 1,5 metara. Gradit će se i potporni zid. Opet pitamo: kako ćete sve to upakirati uz stabla koja "nećete dirati"?
Faza 3 podrazumijeva rekonstrukciju dijela ulice Put Dikla duljine oko 525 metara od raskrižja s ulicom Augusta Šenoe i ulicom Valerija de Ponte (uključujući i raskrižje) do raskrižja s ulicom Antuna Gustava Matoša i Matije Gupca. Najduža dionica, najveći broj vlasnika za otkup (80!), i – što mislite – najviše stabala koja "neće pasti"?
Faza 4 uključuje odvojak ulice Put Dikla duljine oko 52 metra koji bi spajao ulicu Put Dikla s ulicom Tina Ujevića. Odvojak bi bio za jednosmjeran promet, širine kolnika 3,5 metara s jednostranim nogostupom širine 1,5 metar kojim bi se olakšao pristup stambenim naseljima kod crkve na Puntamici i Uskoku.
Erlićeva i Kasapova matematika – kvazi objašnjenja koja podcjenjuju inteligenciju građana
"Nijedno stablo neće se srušiti, čuvamo fafarikule i sadit će se i nova stabla", poručio je jučer Erlić nakon što su se društvenim mrežama počele širiti negativne reakcije i komentari zabrinutih građana.
"Rekonstrukcijom će biti obuhvaćena i Ulica Denisa Špike, koja se nastavlja na Put Dikla, tako da će sa sjeverne strane biti proširena s nogostupom, biciklističkom stazom i parkirnim mjestima ondje gdje to bude moguće", dodao je Erlić.
Podsjetimo, Grad Zadar objavio je natječaj za izradu glavnog izvedbenog projekta za rekonstrukciju dijela Ulice Denisa Špike i Put Dikla, procijenjene vrijednosti 60 tisuća eura bez PDV-a. U cijeli taj zahvat krenut će se nakon dovršetka radova na kolektoru visoke zone koji su se počeli izvoditi kod Sfinge, u uvali Maestral.
"Nijedno stablo neće se rušiti i cijelom dužinom Ulice Put Dikla čuvat će se koridor iz Prostornog plana", kazao je Erlić s onim prepoznatljivim osmijehom dobrog dečka koji se lagano pretvara u grč na licu.
Pročelnik Darko Kasap je dodao: "Idejno rješenje za rekonstrukciju Ulice Denisa Špike imamo, i mi se nadamo da ćemo iduće godine biti spremni za realizaciju projekta."
Erlić je nastavio s objašnjenjima: "Projekt rekonstrukcije ulice Put Dikla financirat će se iz EU fondova i svako stablo, odnosno svaka tamošnja fafarikula će se sačuvati. Dapače, sadit će se i nova stabla tamo gdje ih nedostaje. Sve se radi sukladno Prostornom planu i građevinskim dozvolama. Svi radovi izvodit će se nakon što se dovrši projekt Tuđmanove ulice."
Sve se, kažu, radi sukladno Prostornom planu i građevinskim dozvolama. Naravno. Sve je po zakonu. Sve je transparentno. Sve je za dobrobit građana. Čuli smo to već nebrojeno puta.
A što je s ostalim stablima, gospodo? Ona koja "slučajno" zaboravljate spomenuti
Evo gdje dolazimo do srži licemjerja: Erlić i Kasap pričaju o drvoredu na Putu Dikla – onom prepoznatljivom od raskrižja ulica Augusta Šenoe i Valerija de Ponte do Ekonomske škole. Ali "slučajno" zaboravljaju da more stabala – čempresa, fafarikula, borova – kreće već od samog početka ulice Denisa Špike kod Dječjeg vrtića Grigor Vitez!
Pa što je s njima? Hoće li i oni čarobno lebdjeti u zraku dok se ispod njih gradi šest i pol metara širok kolnik, nogostupi, biciklističke staze, parkirališta i kružna raskrižja?
Ili će možda gravitacija privremeno prestati djelovati na području Denisa Špike i Puta Dikla – barem dok se ne završe radovi?
Zašto se uopće radi dvosmjerna prometnica? Priprema terena za zatvaranje Trpimirove obale?
Nitko još službeno nije objasnio zbog čega je potrebna dvosmjerna prometnica na tom pravcu. Ali šuška se, i to sve glasnije: vjerojatno se radi o projektu budućnosti gdje će zatvoriti Trpimirovu obalu i jednoj hotelskoj kući osigurati kako kompletnu infrastrukturu tako i ekskluzivno kupalište kod Marexa.
Naravno, to su samo šuškanja. Ali kada su naši gradski očevi iz HDZ-a u pitanju, ništa nas više ne čudi. Kada se sjetimo dosadašnje prakse, šuškanja često postanu stvarnost. Obično ona stvarnost koju nam nitko nije najavio. Ona stvarnost o kojoj nas nitko nije pitao. Ona stvarnost koja se dogodi "preko noći" jer "nije bilo drugog izbora".
EU fondovi za pilanje stabala? Bravo, gospodo!
Posebno je pikantno to što će se projekt financirati iz EU fondova namijenjenih za "prometnu infrastrukturu" i "uklanjanje uskih grla u javnom prijevozu". Dakle, europski novac dolazi da uništi jedan od posljednjih zelenih koridora Zadra. Bravo, gospodo. Bravo.
Na području cijelog grada u idućoj proračunskoj godini predviđeno je oko tri milijuna eura za otkup zemljišta. Dakle, 3,3 milijuna za zemljište, 2,6 milijuna za izvođenje – ukupno gotovo 6 milijuna eura javnog novca za projekt koji nitko od građana nije tražio, a koji će uništiti jedno od najljepših zelenih pluća grada.
Šest milijuna eura. Za beton. Za asfalt. Za uništavanje stabala koja su tu desetljećima i koja su dio identiteta tog dijela grada.
A moglo se tih šest milijuna iskoristiti za nebrojeno drugih stvari. Za škole. Za vrtiće. Za sportske sadržaje. Za kulturne programe. Za obnovu zapuštenih zgrada. Za poboljšanje života građana.
Ali ne. HDZ mašinerija ima druge prioritete. Beton je važniji od zelenila. Asfalt je važniji od zdravog okruženja. Politički poeni su važniji od kvalitete života.
Radovi kreću nakon Tuđmanove – jer jedna tragedija nije dosta
Erlić je pojasnio da će se u cijeli zahvat krenuti nakon dovršetka radova na kolektoru visoke zone koji su se počeli izvoditi kod Sfinge, u uvali Maestral, te nakon dovršetka projekta Tuđmanove ulice.
Znači, nakon što betoniziraju Tuđmanovu, krećemo na Put Dikla i Denisa Špike. Nakon što uništimo jedno zelenilo, idemo na drugo. Sustavno. Planski. Metodično.
Posljednje dvije faze obuhvatit će rekonstrukciju kod križanja s Ulicom Stjepana Radića i Nikole Tesle – preko rotora na Meladi. Projekt će se nastaviti dalje Ulicom Ivana Gundulića s izgradnjom dva rotora, na Meladi i na raskrižju Ulica Puta Petrića, Gundulićeve i Denisa Špike, a potom će se nastaviti izgradnjom kolektora visoke zone koji ide navedenom trasom.
Svi ti rotori. Sve te rekonstrukcije. Svi ti projekti. A nigdje nijednog stabla više.
Nema zaborava
Zadrani nisu zaboravili Relju, Vruljicu, Kolovare i Poljanu Šime Budinića. Tamo je također obećavano čuvanje zelenila, pričalo se o "urbanim standardima" i "suvremenom uređenju", tvrdilo se da će biti sve još ljepše nego prije. Rezultat? Betonska pustinja gdje je nekad bilo zelenilo. Asfaltne površine gdje su se nekad djeca igrala u hladovini.
I sada nam ista ekipa – Erlić, Ćurković, Kasap, i cijela gradska HDZ-ova mašinerija – servira istu priču. "Nijedno stablo neće pasti." "Sačuvat ćemo svaku fafarikulu." "Sadit ćemo nova stabla."
Podcjenjuju li naš intelekt ili stvarno misle da smo toliko naivni da ćemo opet pasti na istu foru?
Zadrani više nisu naivni. Predugo su ih lagali. Predugo su ih tretirali kao idiote.
