AUTORSKA GLAZBENA PRAVA
Autori koji stvaraju glazbeno djelo su – tekstopisci, skladatelji i aranžeri.
Da bi glazbeno djelo doprlo do publike potreban je i doprinos umjetnika izvođača te diskografa (proizvođača fonograma).
Umjetnici izvođači izvode djelo u glazbenom studiju ili na koncertu sviranjem i/ili pjevanjem, dok diskografi vode brigu o glazbenom projektu i snimaju glazbeno djelo na podlogu, te organiziraju daljnju distribuciju snimljenog glazbenog djela.
Obzirom na uloženi rad, vrijeme i potrebno ulaganje za stvaranje glazbenog dijela, autorima, izvođačima i drugima koji sudjeluju u stvaranju glazbenog dijela zakonski pripada pravo isključivog raspolaganja nad glazbenim djelom – autori su nosioci autorskih, a izvođači i diskografi (autorskom pravu) srodnih prava.
Ponekad se više uloga objedinjuje u istoj osobi, kao što je to slučaj Arsena Dedića, koji je bio autor glazbe i teksta pjesme koju i sam pjeva.
PRAVNA REGULATIVA
Glazbeno djelo kao autorsko djelo uređeno je Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima.
Autor djela je fizička osoba koja je autorsko djelo stvorila.
Autorsko djelo je originalna intelektualna tvorevina iz književnog, znanstvenog ili umjetničkog područja koja ima individualni karakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu.
Autorska djela su, između ostalih, glazbena djela, s riječima ili bez riječi.
Ostvarivanje autorskog ili srodnih prava obuhvaća sljedeće radnje:
– davanje odobrenja za korištenje autorskih djela i predmeta srodnih prava (u daljnjem tekstu: predmeti zaštite), osim kad odobrenje nije potrebno
– naplatu cijene za korištenje predmeta zaštite, ako se koriste uz plaćanje naknade izražene kao cijene korištenja
– raspodjelu naplaćenog prihoda od prava nositeljima prava
– nadzor nad korištenjem predmeta zaštite
– pokretanje i vođenje postupaka zaštite u slučaju povrede prava koja se ostvaruju i
– druge radnje ostvarivanja autorskog i srodnih prava.
Ostvarivanje prava može biti individualno i kolektivno.
Prihod od prava je prihod koji za račun nositelja prava od korištenja predmeta zaštite ostvari sam nositelj prava ili osoba koju on ovlasti za ostvarivanje prava, uključujući organizaciju za kolektivno ostvarivanje prava, bez obzira na to proizlazi li takav prihod iz isključivog prava ili iz korištenja predmeta zaštite bez odobrenja nositelja prava, ali uz plaćanje naknade.
Kolektivno ostvarivanje prava obavlja se, u pravilu, putem organizacije za kolektivno ostvarivanje prava. Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava je organizacija koja je na temelju zakona, punomoći ili ugovora ovlaštena ostvarivati autorska ili srodna prava za dva ili više nositelja prava, neovisno o tome djeluje li u svoje ime ili u ime nositelja prava, za njihovu zajedničku korist, kojoj je to jedina ili glavna svrha i koja:
– pripada ili je pod kontrolom svojih članova i
– ustrojena je na neprofitnoj osnovi.
Nositelj prava ima pravo po svom izboru odabrati i ovlastiti organizaciju za kolektivno ostvarivanje prava u bilo kojoj državi članici Europske unije da upravlja onim pravima, kategorijama prava ili vrstama djela ili predmetima srodnih prava koje sam odabere, za države koje sam odabere, neovisno o tome koje države članice Europske unije je državljanin i u kojoj ima boravište ili poslovni nastan.
Odabrana organizacija za kolektivno ostvarivanje prava sa sjedištem ili poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj dužna je prihvatiti upravljanje takvim pravima, kategorijama prava ili vrstama djela ili predmetima srodnih prava kad je takvo upravljanje obuhvaćeno područjem njezine djelatnosti, osim ako ima objektivno opravdane razloge odbiti takvu ovlast.
Prije početka korištenja predmeta zaštite pravna odnosno fizička osoba dužna je podnijeti zahtjev za odobrenje korištenja određene vrste predmeta zaštite odgovarajućoj organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava. U zahtjevu se navodi vrsta i okolnosti korištenja, kao što su način, prostor i vrijeme korištenja te ostali podaci o kojima ovisi visina naknade.
Nositelj autorskog ili srodnog prava čije pravo je protupravno povrijeđeno ima pravo na zaštitu tog prava. Pravo na zaštitu ovlašćuje nositelja prava da od osobe koja je njegovo pravo povrijedila, ili njezina sveopćeg sljednika, zahtijeva prestanak radnje koja to pravo vrijeđa i propuštanje takvih ili sličnih radnji ubuduće (u daljnjem tekstu: prestanak uznemiravanja), popravljanje nanesene štete (u daljnjem tekstu: naknada štete), plaćanje naknade za neovlašteno korištenje, plaćanje zakonom određenog penala, vraćanje ili naknađivanje svih koristi koje je bez osnove stekla od povrijeđenog prava (u daljnjem tekstu: povrat stečenog bez osnove), utvrđenje učinjene povrede, kao i objavu pravomoćne presude kojom je sud, makar i djelomično, udovoljio zahtjevu usmjerenom na zaštitu prava.
UGOVOR O KORIŠTENJU GLAZBENOG AUTORSKOG DJELA
Individualno ostvarivanje prava je ostvarivanje prava koje se odnosi na pojedinačno korištenje određenog predmeta zaštite prema odgovarajućem ugovoru između nositelja prava i korisnika predmeta zaštite, koje obavlja sam nositelj prava osobno ili putem zastupnika.
Kolektivno ostvarivanje prava obavlja se, u pravilu, putem organizacije za kolektivno ostvarivanje prava.
Cijena korištenja i drugi uvjeti korištenja predmeta zaštite utvrđuju se, prije svega, ugovorom između organizacije za kolektivno ostvarivanje prava i korisnika predmeta zaštite ili ugovorom između organizacije za kolektivno ostvarivanje prava i komore korisnika predmeta zaštite. Ako korisnici nisu organizirani putem komore ili iz okolnosti proizlazi da će interesi korisnika biti bolje zastupani putem nekog drugog reprezentativnog udruženja korisnika predmeta zaštite, organizacija za kolektivno ostvarivanje prava može sklopiti ugovor s drugim reprezentativnim udruženjem korisnika.
KOLEKTIVNE ORGANIZACIJE
Udruge za kolektivno ostvarivanje prava u glazbi su udruženja autora (HDS ZAMP), umjetnika izvođača (HUZIP) i diskografa (ZAPRAF), koje služe kao poveznica između autora odnosno nositelja srodnih prava i korisnika djela.
Važno je naglasiti da za kolektivno ostvarivanje prava Zavod može izdati odobrenje samo jednoj organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava za pojedinu vrstu prava i pojedinu kategoriju nositelja prava.
U slučaju kada korisnik želi koristiti glazbu u poslovne svrhe (npr. da bi se veći broj gostiju privuklo u poslovni objekt i učinilo njihov boravak ugodnijim ili u svrhu promocije novog poslovnog projekta), korisnik je u obvezi platiti naknadu autorima i nositeljima prava za takvo javno i komercijalno korištenje glazbe, budući da je korisnik ostvario prihod i to zahvaljujući korištenju tuđeg autorskog prava.
Korištenje prihoda organizacije za kolektivno ostvarivanje prava propisano je zakonom i internim pravilima udruga. Dio prikupljenih prihoda služi za pokrivanje troškova koje udruga ima da bi prikupila podatke o djelima i autorima, podatke o izvođenju djela na radiju i televiziji, izdala račune za naknade ovisno o načinu i opsegu korištenja djela, te obračunala i isplatila pripadajuće naknade svojim članovima.
Naravno, najveći dio prikupljenih naknada raspodjeljuje se autorima i nositeljima srodnih prava, a dio prihoda se izdvaja u posebne fondove za poticanje kulturnog stvaralaštva, što je u Hrvatskoj zakonska obveza.
DIGITALNA PRAVA U GLAZBENOJ INDUSTRIJI – AKTUALNOSTI
Na nedavno održanoj Prvoj međunarodnoj konferenciji o digitalnim pravima u glazbenoj industriji u organizaciji Hrvatske diskografske udruge (HDU) i ZAPRAF-a raspravljalo se o legislativnim promjenama u glazbenoj industriji u internetskoj eri.
Novim Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima modernizira se nacionalni sustav zaštite autorskog i srodnih prava u skladu s potrebama digitalnog društva i razvojem pravnog okvira Europske unije.
Nacionalni propisi usklađeni su s Direktivom 2019/790 o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu (predmetnu direktivu nije implementiralo u svoje sustave 8 članica EU, među kojima i Švedska, kao jedna od najmoćnijih glazbenih velesila) te s Direktivom 2019/789 o utvrđivanju pravila o ostvarivanju autorskog i srodnih prava koja se primjenjuju na određene internetske prijenose organizacija za radiodifuziju i reemitiranja televizijskih i radijskih programa.
Zakon uvodi niz novina koje omogućavaju prilagodbu digitalnom i prekograničnom okruženju te se uvode mjere za olakšavanje licenciranja za korištenje djela zaštićenih autorskim i srodnim pravima kako bi se osigurao širi pristup sadržajima.
Međutim, stručnjaci iz glazbene industrije na održanoj Prvoj međunarodnoj konferenciji o digitalnim pravima u glazbenoj industriji upozorili su na to da je Hrvatska implementirala Direktivu u zakon, ali je jedina članica EU koja ju je išla mijenjati.
Pandorina kutija je tako otvorena zakonskom odredbom koja regulira da se ugovori o iskorištavanju glazbenih izvedaba umjetnika izvođača koji su između umjetnika izvođača i proizvođača fonograma sklopljeni prije stupanja na snagu ovoga Zakona moraju uskladiti s odredbama zakona u roku od tri godine od dana stupanja na snagu istog, u protivnom će se smatrati da proizvođač fonograma nije stekao prava iskorištavanja glazbenih umjetničkih izvedaba na internetu te da se prava umjetnika izvođača u vezi s iskorištavanjem glazbenih umjetničkih izvedaba na internetu ostvaruju kolektivno. Prethodno znači da će diskografi ostati bez stečenog prava, dok glazbenici neće imati pravo raspolaganja prihodima jer će isti ići u kolektivnu blagajnu.
Glazbenu industriju čekaju brojni izazovi…
