Kolumna Marka Pupića Bakrača: Sljedbenici velikog opsjenara

U našem društvu pojavljuju se dva morala koja nemaju ništa zajedničko. Moral politike, javnog života i moral običnog čovjeka. Političari svoje uzore pronalaze u sasvim drugim idealima nego obični ljudi. Po njihovim postupcima i ponašanju jasno je da se drže teze kako su etika i politika dvije sasvim različite stvari te se etika treba zanemariti kako bi vladavina bila uspješna. Kao i one teze „cilj opravdava sredstva.“ Temelje takve političke filozofije postavio je u šesnaestom stoljeću  Niccolo Machiavelli, talijanski  filozof. Laž i obmana su legitimna oružja u političkoj borbi, ne preže se ni od ničega kako bi se došlo na vlast, sačuvalo je i politički preživjelo.

Toliko puta su nam lagali, izvarali nas i prodavali nam maglu da smo skroz otupjeli na događanja u političkoj areni. Većina od nas nezainteresirano promatra zbivanja na lokalnoj i državnoj političkoj sceni, razočarani političarima i politikom uopće. Ta naša inertnost i nedostatak bilo kakve reakcije, doveo je do toga da su se političari toliko obezobrazili i razbahatili, pa ne prežu ni od najprovidnijih manipulacija i laži. Tek sada na vidjelo izlaze spletke kojima se javnosti pokušalo zavarati i  prodati joj tezu o pročišćavanje lokalne organizacije HDZ-a kroz unutarstranačke izbore. Navodni obračun sa kriminalnom strujom unutar stranke u stvari je bila samo farsa, kojom se javnosti htjelo zamazati oči. Sada je sasvim jasno da tu nikakvog obračuna i sukoba nije ni bilo, već se radi o jednoj pomno režiranoj predstavi u kojoj je svatko glumio svoju rolu. U predstavi imamo negativce i pozitivce, a cilj predstave je da se publika solidarizira sa „dobrim dečkima“, te se na taj način povrati izgubljeno povjerenje građana. A nekoliko dana nakon predstave, dva su glavna glumca zajedno sa svojim kandidatom za predsjednika HDZ-a, u prisnoj atmosferi kod Suraća, uz objed  razglabali o daljnjim zajednički planovima.

Zna se kako prolaze oni koji izgube kad su u pitanju stvarni obračuni unutar HDZ-a. Po kratkom postupku ih se izbacuje iz stranke, a nakon toga bivaju prepušteni na milost i nemilost hrvatskom pravosuđu. Naš „gubitnik“ je i dalje „ugledni“ član stranke, koji sa svojim protukandidatom na izborima podržava , gle čuda, istog kandidata za mjesto predsjednika HDZ-a. Čovjeka koji se poziva na temeljna načela stranke i Franju Tuđmana, kojem je 1994. godine zajedno sa Manolićem i Mesićem okrenuo leđa. Čovjeka koji je vodio Mesićevu kampanju za predsjednika Hrvatske, koja se zasnivala na načelima antifašizma i partizanskog pokreta, a koji je sada gorljivi antikomunista i progonitelj bivših partizana. Čovjeka koji je javno prosvjedovao protiv političke optužnice za generala Gotovinu, da bi kasnije kao šef tajne službe odigrao jednu od najbitnijih uloga prilikom njegovog uhićenja. Ne smeta im čak ni to što je njihov kandidat ima ograničene sposobnosti u komunikaciji pa izbjegava javna sučeljavanja i medije, što je nezamislivo za  modernog političara . Jer kao što se vidi iz njegovog životopisa, njihov kandidat je veliki opsjenar, prodavač magle, prototip političara makijavlističkog tipa. Za njihove pojmove idealan kandidat koji će ih manipulacijama, lažima i prevarama vratiti na vlast. Što je još bitnije, to je čovjek sa vezama u tajnim službama i policiji. Posjeduje gomilu kompromitirajuće dokumentacije koju već obilato koristi, a koja može poslužiti kao sredstvo ucjene političkih protivnika i ljudi unutar institucija sistema. On je njihova najveća nada u izbjegavanje kaznenog progona koji im visi nad glavom.

Planove im jedino remeti to što su predstavu, za koju je još prije 500 godina scenarij napisao Niccolo Machiavelli, na svoju veliku žalost, uništili  lošom izvedbom. Pred javnošću nisu uspjeli dobro odglumiti svoj sukob, te prikriti svoje stvarne namjere i ciljeve. Za igranje  Machiavellijeve predstave  u ime zadarskog HDZ-a, potrebni su izgleda neki novi glumci, ovima je istekao vijek trajanja. Nakon svih prevara i laži izgubili su vjerodostojnost. Postali su kamen oko vrata HDZ-a i svojih stranačkih kolega. Sa njima na čelu neće isplivati na površinu, mogu  samo nastaviti tonuti.