Table of Contents
Kako je u sedam godina njegova mandata došlo do tako enormnog podizanja zaduženosti HAC-a?
Kada je Božidar Kalmeta 2004. došao u Ministarstvo prometa, dugoročna zaduženost Hrvatskih autocesta bila je 9,3 milijarde kuna.
Na odlasku, krajem 2011., ta je zaduženost narasla na oko 22 milijarde kuna. Kako je u sedam godina njegova mandata došlo do tako enormnog podizanja zaduženosti HAC-a? Dio odgovora na to pitanje daje Dražen Guštin u pismu ministru prometa Siniši Hajdašu Dončiću.
Guštin navodi da razlozi visoke zaduženoti sežu već u 2005., kada su ugovori sklapani samo na osnovi idejnog rješenja, dakle bez konkretnih troškovnika i projekata. U to vrijeme Kalemeta je već bio smijenio Stanka Kovača i postavio Marija Crnjaka te je smijenjena kompletna vodeća garnitura HAC-a osim Josipa Sapunara i Zlatka Turčića. Sljedeća važna godina je 2007., kada Vlada donosi rebalans plana građenja HAC-a. Razina investicija za tu godinu podiže se sa 2,4 na čak 4,3 milijarde kuna.
Sredstva su iz kreditnog zaduženja. Naravno, sve u izbornoj godini. Godinu dana poslije, piše Guštin u svom pismu, aneksima ugovora na Ugovor o građenju za dionicu Ravča – Ploče vrijednost radova podiže se za maksimalno dopuštenih 25 posto. Guštin tako tvrdi da je u trenutku izrade te analize vrijednost radova na toj dionici podignuta za 175 milijuna kuna. I onda dolazi predizborna 2009. Tada su bez osiguranih sredstava i na osnovi samo idejnih projekata ugovoreni radovi u vrijednosti 13,5 milijardi kuna na različitim dionicama. Guštin u svom pismu napominje da su zbog takvog načina ugovaranja ugovorene cijene daleko veće i iznosi primjer mosta na Dravi.
Gradnja je ugovorena za nešto manje od milijardu kuna na osnovi samo jedne ponude, a procijenjeno je da bi gradnja dionice od mosta do Belog Manastira stajala dodatnih 1,2 milijarde kuna. Dakle, zajedno 2,2 milijarde kuna. Guštin u travnju piše da je sada procjena ukupnih radova na izgradnji cijele dionice zajedno s mostom iznosila 1,6 milijardi kuna!
Guštin se tada zalagao za momentalni prekid radova na mostu Drava, Podravskom ipsilonu te dionici Dubrovnik – Doli. Napisao je kako bi se u slučaju zaustavljanja tih radova HAC do 2034. morao zadužiti za dodatne 63,4 milijarde kuna. Radovi su u konačnici zaustavljeni na Podravskom ipsilonu, dionici Dubrovnik – Doli te se do daljnjega odustalo od gradnje autoceste od Lekenika do Siska.
