Table of Contents
Kada je prije tri godine na zadarsko područje počeo letjeti švedski touroperator ScandJet, sa svih strana stizale su hvale kako je Zadar dobio turistički jack pot: skandinavske turiste visoke platežne moći koji će popuniti vječne “crne rupe” pred i posezone.
Već prve godine ScandJet je u tri mjeseca izvan sezone doveo 12 tisuća putnika, a iduće 2014. godine ta je brojka porasla više od duplo – na 27 tisuća turista. A onda, 2015. godina i šok: ScandJet odlazi iz Zadra, svoju bazu seli u Rijeku, a ova regija ostaje bez gostiju sa Sjevera za koje se rukama i nogama bore sve turističke destinacije!
Od kada je postalo jasno da je Zadar izgubio touroperatora preko kojeg praktički svi skandinavski gosti dolaze u Hrvatsku i koji je sa sobom na Kvarner odveo još 15-ak drugih nordijskih turističkih agencija, ne prestaje rasprava o razlozima zašto je ScandJet otišao. Primjerice, Dražen Grgurević, zamjenik predsjednik Turističkog vijeća TZ Grada Zadra izjavio je kako je ScandJet otišao zbog „socijalističkog nasljeđa i masovnih hotela koji nisu dovoljno atraktivni boljoj turističkoj klijenteli“. No, ako je suditi prema riječima jedine strane koju se ovoj priči još nije čulo – samog ScandJeta – problemi zadarskog turizma na svim su razinama puno teži, dublji i ozbiljniji od p(r)ozivanja na socijalističko nasljeđe.
O pravim razlozima zašto su otišli iz Zadra za naš portal Zadarski.hr govorio je ekskluzivno vlasnik ScandJeta, Saša Đaković.
Gospodine Đaković, zašto ste svoju kompaniju ScandJet iz Zadra preselili u Rijeku?
– Nama je jako žao, ali ne možemo mi voditi vašu turističku destinaciju niti možemo raditi posao ljudi koji su odgovorni da bi ta destinacija funkcionirala. To tako ne ide. Radimo s mnogim regijama u Europi, zadnje linije smo uveli prema Siciliji i sad nedavno prema Mostaru i nigdje nije ovako kao u Zadru. Tamo su svi turistički subjekti udružuju, ulažu sami u sebe jer znaju da će im se to višestruko isplatiti. U Zadru su svi toliko razjedinjeni. Fali angažmana, fali sloge, fali strategije da bi se destinacija razvijala. Vaši subjekti u turizmu moraju shvatiti kako bez udruživanja nema budućnosti, i kako to povezivanje mora biti iznad politike i međusobnih netrpeljivosti. Žao mi je što ovo moram reći, ali vama se turizam događa spontano. A to ne može dugo trajati.
Konkretno, kakva iskustva imate sa zadarskim turizmom da ste nakon tri godine odluči otići?
– Mi utrošimo ogroman novac da bi švedskog turista, koji je do jučer mislio da ovdje još bijesni rat, dovedemo u Dalmaciju u pred i posezoni, a onda im recepcioner u hotelu kaže da nama ovdje sezona počinje tek 20. lipnja. Ništa pod milim Bogom ovdje nije funkcioniralo. Ne znam koliko sam puta molio ove u turističkoj zajednici da nešto naprave u tom svibnju, da organiziraju barem jednu ribarsku večer kakvih u sezoni imaju svaku noć, ali nitko nije htio! Ali, ne vrijedi to samo za turističke zajednice već za svih. Ni od vlasnika hotela nikakvu podršku nismo dobili. Mi smo morali sami organizirati sve izlete, najam autobusa i sve drugo bilo je u našoj režiji. Na svaki naš pokušaj da razgovaramo nije bilo odgovora, nije bilo nikakve podrške. Svi žele goste, a nitko ne bi prstom mrdnuo. Eto, to je ta poslovna filozofija. Na kraju smo otišli iz Zadra.
Koliko je na vaš odlazak utjecao (ne)rad turističkih zajednica?
– Za popuniti dva milijuna praznih kreveta u pred i posezoni u ovakvoj destinaciji treba odraditi pravi marketing, uložiti novce i reklamirati destinaciju. Zašto bi vam, u suprotnom, netko došao? To bi trebao biti posao turističke zajednice, ali umjesto njih, odrađivali smo ga mi. Iako je od početka bilo dogovoreno udruženo oglašavanje, ništa od toga nije se ispoštovalo. Nudili smo im brojne modele koji idu preko Hrvatske turističke zajednice (HTZ), ali nitko nam se te prijedloge uopće nije javljao. Tek nedavno smo dobili mail upit nove direktorice županijske turističke zajednice koja se interesirala za sastanak oko razloga našeg odlaska. I to je sve.
Zašto?
– Jednostavno zato što nemaju novca jer sva sredstva ide za reklamu Ryanairu. Dakle, zadarska regija dovela je sebe u poziciju taoca Ryanaira. A turizam i destinaciju ne možete razvijati ako ovisite samo o jednoj niskotarifnoj kompaniji. To zna svatko tko se bavi ili želi ozbiljno baviti turizmom. Mjesta ima za svih nas, i za Ryaniarove goste i za nas i za druge touroperatore, ali samo onda kada imate strategiju, a ne kad vam se turizam događa spontano. Sad se svi međusobno optužuju, a prava je istina da nitko nije odradio ništa od onoga što je bilo dogovoreno. Čak smo im nudili da ćemo mi preuzeti sve linije koje Ryanair ne želi voziti tako da ne bude tog gubitka kojeg su se svi bojali. Nitko na to nije reagirao. Žalosno.
U zadarskim turistički krugovima priča se kako ste otišli zbog nemoralne ponude ruskih vlasnika hotela na Lošinju koji su navodno nudili više novca za švedske turiste?
– Ma kakvi crni Rusi, o čemu pričamo? Zar u Zadru stvarno misle da posao tako funkcionira? Ozbiljan se čovjek na to može samo nasmijati! Evo, sad ću vam reći zašto smo otišli, ne treba puno objašnjenja, samo jedan primjer: molili smo ovdje u Dalmaciji hotelijera da se postavi plesni podij, drvena konstrukcija, na kojoj bi gosti navečer, u izostanku drugih sadržaja, mogli zaplesati. Znate koji smo odgovor dobili? Ajme meni, tko će to sad graditi. Te je skupo, te je teško. Tamo smo podij dobili za dva dana. I podij i angažman i podršku, od hotelijera do turističke zajednice, ugostitelja i svih drugih koji će od tih gostiju zarađivati. Stvari su vrlo jasne: mi samo idemo tamo gdje nas žele.
Je li Vas itko iz Zadra kontaktirao kad ste odlučili otići i pokušao riješiti problem?
– Ne, nitko! Zapravo, vi ste prva osobe koja je nazvala i pitala zašto ScandJet odlazi iz Zadra. A kad smo odlučili doći u Zadar, slušali smo samo hvalospjeve o tome kako će naši gosti, u koje se svi kunu kao u najbolje i najpoželjnije turiste, za grad značiti turističku revoluciju.
Znači li odlazak u Rijeku zbogom ili doviđenja Zadru?
– Jednom kad se nešto prekine, jako je teško to ponovno vratiti. Nemojte me krivo shvatiti, nismo mi ni ljuti, možda više razočarani načinom na koji se odnosnilo prema nama i prema jednom velikom i ozbiljnom projektu u koji smo uložili puno novca i puno srca. O budućoj suradnji za sada je rano govoriti. Vidjet ćemo. Ne znam, možda se sada pokrenu kad shvate što su izgubili.
HRVATSKA JE PRESKUPA!
Na hrvatsko tržište do danas ste dovezli preko 1,2 milijuna turista iz Skandinavije. Kakve su vaše procijene turističke sezone koja je pred nama?
– Ovo što govorim za Zadar može se preslikati i na cijelu Hrvatsku. Prvo treba sjesti i dogovoriti strategiju oko toga kakav turizam i turiste želite, potom udružiti sve faktore i zajednički početi raditi na razvoju destinacije. Bez toga nema budućnosti. Evo vam samo jedan primjer: dok sve druge zemlje snižavaju cijene, Hrvatska će ove sezone opet biti skuplja za najmanje 20 posto! Sedmodnevni all inclusive aranžman u Turskoj, uključujući i let, stoji 390 eura. Dakle, manje od tri tisuće kuna! Za taj novac vi do Hrvatske možete organizirati eventualno let i privatni smještaj, ne hotelski. Mislim da je time sve rečeno.ZAPOSLILI SMO 12 LJUDI PLUS 15 SEZONACA…
– Koliko smo ozbiljno željeli raditi u Zadru pokazuje činjenica da smo ovdje otvorili bazu, ured i zaposlili 12 ljudi kroz cijelu godinu i još najmanje 15 sezonaca plus angažman popratnih službi. Samo na zapošljavanje i druge stavke oko djelatnika platili smo pet milijuna kuna poreza. Dobavljači u Duty free shopu na Zračnoj luci rekli su nam kako nakon jednog do dva vikenda s našim gostima naprave posao koliko prosječno naprave u cijeloj godini. Zaista mi nije jasno kako se nekome isplati izgubiti takve goste. (zadarki.hr)
