Table of Contents
Povodom obilježavanja Dana obrane Zadra, na današnjem skupu prvi put je rasvijetljena herojska uloga koju su imali brojni zadarski liječnici, sestre i medicinski tehničari.
U organizaciji zadarske podružnice Zbora liječnika održan je simpozij o organizaciji saniteta tijekom Domovinskog rata koji je bio u podrumima bolnice, na dislociranim lokacijama otoka Paga, Psihijstrijskoj bolnici na Ugljanu, te na prvim crtama bojišnice. Liječnici s bojišnice podsjetili su na ratne uvjete kojim su se prilagođavali te se, zajedno s ostalim medicinskim osobljem, izlagali pogibiji.
– Kao što je važno bilo obraniti Domovinu, tako je važno bilo spasiti svaki ljudski život, ustvrdio je dr. Ivica Vlatković, danas poznati ginekolog i maslinar.
Njegova kolegica dr. Milka Hoti Matešić dala je emotivni naboj završnici skupa, govoreći o ulozi žena u Domovinskom ratu . One su davale majčinsku snagu tim mladićima s kojima su se našla na zajedničkom ratištu. Jedan od njih bio je Denis, tada 21. godišnjak, kojem je dr. Hoti brzom intervencijom na ratištu spasila život. Ostao je bez jednog organa, ali je on danas otac dvoje djece, ponosno će dr. Hoti uz pljesak kojeg je dobio branitelj Denis. On je došao slušati izlaganje dr. Hoti u kojem su važno mjesto imale priče o sestri Alemki, sestri Jeli Baždarić i svim hrabrim ženama koje su spašavale, njegovale i tješile, živeći pod zemljom 303 dana, podsjetila je dr. Hoti.
I liječnici opće medicine bili su angažirani 1991. godine, kada je stradalo sedam ambulanti, kazao je prim. Dr. Hrvoje Vuković, podsjetivši i kako je iz „nepoznatih razloga” otišlo četvero liječnika i nekoliko medicinskih sestara. No, najvažnije da nije bilo zaraze, osobito u prognaničkim naseljima, ustvrdio je dr. Vuković.
Dr. Željko Raspović bio je prvi liječnik prve bojne saniteta 112. brigade, koja se našla razdvojena tijekom listopadskog bombardiranja Zadra. – Dio ekipe je spašavao unesrećene iz prometne nezgode i nisu se mogli vratiti iz Grada koji je bio zasut granatama. Prvi ranjenici tada su transportirati prema Pagu, a onda u Rijeku, naveo je dr. Raspović
Previjanje ranjenika dr. Mile Gverić, tadašnji ravnatelj bolnice organizirao je u odmaralištu Koka u Diklu. Njegov nasljednik na tom mjestu, dr. Zvonimir Vrančić istaknuo je kako je ratna kirurgiju radila se u podrumu bolnice.
– I to, koliko ja znam, s minimalnim komplikacijama i s velikim brojem operativnih zahvata.
Dr. Radovan Jozić ispričao je svoj prvi ratni doživljaj u Zemuniku, kada mu je jedan vojni policajci obećao darovati janje ako izdrži dva dana. A on u ratnog okruženja proveo tada 20, kako je rekao, krvavih dana.
Sanitet sjeverne Dalmacije, koji je bio organizirana medicinska pomoć već ustrojenoj vojsci, vodio je nedavno preminuli primarius dr. Ante Visković.