Grijesi pohotnog don Nedjeljka potonuli u zastaru, ostat će nekažnjen zbog pedofilije
Hrvatsko pravosuđe nemoćno je u slučaju bivšega bibinjskog župnika don Nedjeljka Ivanova, protiv kojega je policija pokrenula istragu nakon što ga je više muškaraca, njegovih bivših župljana, optužilo za pedofiliju.
Za kazneno djelo bludnih radnji, koje mu žrtve u javnim svjedočanstvima stavljaju na teret, već je odavno nastupila zastara.
Naime, u vrijeme počinjenja djela, žrtve koje su progovorile bili su osnovnoškolci, a danas su muškarci između 38. i 42. godine života.
Da je zastara gotovo sigurna stvar, potvrdio nam je zadarski odvjetnik dr. Šime Pavlović, stručnjak za kazneno pravo.
Vatikan ubrzao proceduru
– Prema današnjem Kaznenom zakonu, djelo bludnih radnji ima temeljni i kvalificirani oblik. Za temeljni je propisana kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine, pa je za njega relativna zastara kaznenog progona tri, a apsolutna šest godina od počinjenja djela.
Kvalificirani oblik, zato što je djelo počinjeno prema djetetu ili maloljetnoj osobi, znači zatvor od šest mjeseci do pet godina, pa bi u ovom slučaju zastarni rok bio pet, odnosno apsolutna zastara nastupa nakon deset godina.
Prema podacima o ovom bibinjskom slučaju, očito je kako je u odnosu na oba oblika kaznenog progona nastupila zastara, čime slučaj isključivo ulazi u područje crkvenog prava, a ne hrvatskog pravosuđa – kaže Pavlović.
Ukratko, pravosuđe za ovaj slučaj više nije nadležno, nego jedino sama Crkva koja će postupiti po kanonskom pravu budući da je zadarski nadbiskup msgr. Želimir Puljićsvjedočanstva bibinjskih žrtava prijavio Kongregaciji za nauk vjere.
Kakve kazne, u slučaju da se zločin dokaže, kanonsko pravo predviđa za svećenika?
Otkad je Vatikan 2010. godine ubrzao proceduru za rješavanje slučajeva pedofilije u svećeničkim redovima, zlostavljanje djece i maloljetnika ušlo je među djela s posebno otegotnim okolnostima.
Iako se propisane kazne kreću u rasponu od opomene i ukora, do suspenzije od obavljanja svećeničke službe i najtežeg gubitka kleričkog staleža sa svim pravima i obvezama, Crkvu se učestalo kritizira baš zato što ovu najstrožu kaznu do sada nikome nije izrekla.
Svećenici koji su u Hrvatskoj na civilnim sudovima pravomoćno osuđeni za pedofiliju, tek su uklonjeni iz izravne pastoralne službe, ali zadržali su svoj klerički status uz objašnjenje: “jer su se pokajali i nisu se odrekli Boga i vjere”.
Produljenje roka
Jedna od novina kojom je Vatikan odgovorio na kritike zbog zataškavanja pedofilije jest produljenje roka zastare zločina s 10 na 20 godina od vremena kad žrtva zlostavljanja postane punoljetna.
To znači da će žrtva unutar Crkve moći pokrenuti postupak protiv svećenika zlostavljača do svoje 38. godine.
Nikad nije prijavljen policiji
Slučaj bibinjskog svećenika nikada nije prijavljen zadarskoj policiji ni Državnom odvjetništvu, iako je nadležni pojedinac iz Crkve, ako je znao da je počinjeno djelo ili je postojala sumnja, bio dužan to učiniti.
“Prema važećem Zakonu o kaznenom postupku, postoji deklarativna obveza građana na prijavljivanje za kaznena djela koja se progone po službenoj dužnosti. Ako se radilo o kaznenom djelu protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, ta obveza je svakako postojala”, kazao nam je zadarski odvjetnik dr. Šime Pavlović.
Lisici nisu vjerovali
O šokantnom zlostavljanju od strane mjesnog svećenika, danas 42-godišnji Josip Lisica javno je progovorio još prije osam godina u jednom hrvatskom tjedniku, no tada na njegove optužbe nitko nije reagirao.
Prije mjesec dana sve je ponovio u emisiji “8. kat”, gdje je kazao kako njegov slučaj svih godina nije bio usamljen.
“Nitko nije htio prihvatiti da se to događa. Župnik je bio poglavar mjesta, što on kaže, to je vrijedilo, bio je kao uzor svima”, kazao je Lisica, koji je, kako je rekao, imao 12 godina kada ga je don Nedjeljko Ivanov zlostavljao.
